Znanstvenici sa Sveučilišta Delaware i Pennsylvania su htjeli pomnije razmotriti odnos između spavanja tijekom dana te moždanih funkcija kod adolescenata. Rezultati studije su objavljeni u časopisu Behavioral Sleep Medicine.
Kod adolescenata se neurokognitivna funkcija izuzetno jako koristi u tom važnom razvojnom periodu.
Znanstvenici su proučavali adolescente u Kini, gdje je praksa za djecu školske dobi (a i odrasle) odspavati nakon ručka. Prikupili su podatke o tim poslijepodnevnim obrascima spavanja, ali i noćnom spavanju te kvaliteti sna, a potom su mladi izvršavali neurokognitivne zadatke.
Zanimali su ih učestalost i trajanje sna kako bi se pokušalo naći optimalno vrijeme i količina sna. Otkriveno je kako su oni koji su spavali poslije podne 5 dana tjedno bolje izvršavali zadatke. Pokazali su više održive pažnje, neverbalnog razmišljanja te prostornog pamćenja. Najproduktivnija količina vremena za san bila je između 30 i 60 minuta, ali nikako nakon 16 sati.
Međutim, znanstvenici su ostali iznenađeni pozitivnom vezom između poslijepodnevnog i noćnog sna – pretpostavka je da kada spavamo više tijekom dana to će utjecati na kvalitetu ili samu mogućnost spavanja noću.
Cirkadijalni ritmovi (naši unutrašnji tjelesni satovi) su najslabiji između podneva i 14 sati. U to vrijeme se najvjerojatnije osjećamo usporeno i neproduktivno. U zapadnim školama se to ne uzima u obzir onako kako se uzima u obzir u školama u Kini, primjerice.
”Dnevno spavanje je pomalo kontroverzna tema u Sjedinjenim Državama. U zapadnoj kulturi se monofazni obrazac spavanja smatra znakom sazrijevanja mozga,” rekao je glavni autor Xiaopeng Ji. ”U Kini je vrijeme za spavanje ugrađeno u raspored nakon ručka za mnoge odrasle u radnom okruženju i učenike u školama.”
Autori priznaju kako je u pitanju studija eksperimentalnog tipa i kako se samim tim ne može potvrditi uzročnost, ali da rezultati predstavljaju dodatak sve većem broju podataka koji ukazuju na to da trenutni školski sati i rasporedi možda nisu najkorisniji za učenje.
